{"id":57,"date":"2019-11-13T19:58:00","date_gmt":"2019-11-13T19:58:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hlas.one\/rs\/?p=57"},"modified":"2025-05-16T05:22:00","modified_gmt":"2025-05-16T05:22:00","slug":"sociolosko-proucavanje-ceske-porodice-pojmovi-procesi-i-dileme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hlas.one\/rs\/57\/2019\/","title":{"rendered":"Sociolo\u0161ko prou\u010davanje \u010de\u0161ke porodice \u2013 pojmovi, procesi i dileme"},"content":{"rendered":"\n<p>Stru\u010dno-edukativni skup \u201eBr\u00e1na nejen jazyku a literatu\u0159e otev\u0159en\u00e1\u201c, koji je odr\u017ean 2019. postaje tradicionalan i nau\u010dno zna\u010dajan za saznanja o \u010de\u0161koj zajednici u Republici Srbiji.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz predavanja doktoranta Andreja Kubi\u010dena, ta temu \u201eSociolo\u0161ko prou\u010davanje \u010de\u0161ke porodice \u2013 pojmovi, procesi i dileme\u201c, mogu se izdvojiti slede\u0107i stavovi. \u010ce\u0161ka porodica u Srbiji imala je svoje pred-moderne, moderne i postmoderne faze, a javljala se u formi seoske i gradske porodice. Porodi\u010dna doma\u0107instva formirana su u skladu sa specifikama prostora. Doma\u0107instva su se razlikovala po brojnosti \u010dlanova, strukturi doma\u0107instva, veli\u010dini i na\u010dina upravljanja svojinom, kao i podelom rada u doma\u0107instvu. Srodni\u010dki odnosi bili su uslovljeni promenama u srodni\u010dkim grupama kroz istoriju. Srodni\u010dke grupe ispoljavale su zna\u010dajne uticaj na \u017eivotne izbore pojedinaca. Specifi\u010dan oblik imale su srodni\u010dke veze u seoskim sredinama. Brak se javljao u formi endogamije i egzogamije (me\u0161oviti brak). Gra\u0111anski brak je imao svoje posebne specifi\u010dnosti, proistekle iz gradske kulture. Rodna podelarada u \u010de\u0161kim porodicama uticala je na vaspitanje i obrazovanje dece i imala je zna\u010dajan uticaj na zapo\u0161ljavanje \u010dlanova porodice. Deca i njihovo detinjstvo u \u010de\u0161kim porodicama pro\u0161le su kroz dve istorijske faze. U prvoj, deca su bila usmerena ka porodici, a u drugoj je porodica usmerena ka deci. Roditeljstvo je imalo nagla\u0161eno patrijahalno usmerenje. Otac i majka imali su jasno razdvojene uloge. U \u010de\u0161koj porodici smatraju kao neophodnost postojanje autoriteta. Porodica je slika u malom \u201eautoritarne dr\u017eave\u201c, gde su nagla\u0161ene patrijahalne i religijske vrednost porodice. One su izra\u017eene, posebno na selu. Na kraju svog predavanja, doktorant Kubi\u010dek zaklju\u010duje da je \u010de\u0161ki identitet na prostoru Srbije proizvod tradicionalnih porodi\u010dnih vrednosti,<\/p>\n\n\n\n<p>posebno u seoskim porodicama. Na drugoj strani, u gradskim porodicama gradi se savremeni vrednosni sistem, gde je \u010de\u0161ki identitet \u010dinilac porodi\u010dnih vrednosti. Na toj osnovi odr\u017eava se i \u010de\u0161ki identitet, u kome je porodica vrednost po sebi, sa nagla\u0161enom ulogom prenosioca i \u010duvara (\u010de\u0161kog) morala i kulture.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor: Prof. dr Jo\u017ee Siva\u010dek<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stru\u010dno-edukativni skup \u201eBr\u00e1na nejen jazyku a literatu\u0159e otev\u0159en\u00e1\u201c, koji je odr\u017ean 2019. postaje tradicionalan i nau\u010dno zna\u010dajan za saznanja o \u010de\u0161koj zajednici u Republici Srbiji. Iz predavanja doktoranta Andreja Kubi\u010dena, ta temu \u201eSociolo\u0161ko prou\u010davanje \u010de\u0161ke porodice \u2013 pojmovi, procesi i dileme\u201c, mogu se izdvojiti slede\u0107i stavovi. \u010ce\u0161ka porodica u Srbiji imala je svoje pred-moderne, moderne i postmoderne faze, a javljala se u formi seoske i gradske porodice. Porodi\u010dna doma\u0107instva formirana su u skladu sa specifikama prostora. Doma\u0107instva su se razlikovala po brojnosti \u010dlanova, strukturi doma\u0107instva, veli\u010dini i na\u010dina upravljanja svojinom, kao i podelom rada u doma\u0107instvu. Srodni\u010dki odnosi bili su uslovljeni promenama u srodni\u010dkim grupama kroz istoriju. Srodni\u010dke grupe ispoljavale su zna\u010dajne uticaj na \u017eivotne izbore pojedinaca. Specifi\u010dan oblik imale su srodni\u010dke veze u seoskim sredinama. Brak se javljao u formi endogamije i egzogamije (me\u0161oviti brak). Gra\u0111anski brak je imao svoje posebne specifi\u010dnosti, proistekle iz gradske kulture. Rodna podelarada u \u010de\u0161kim porodicama uticala je na vaspitanje i obrazovanje dece i imala je zna\u010dajan uticaj na zapo\u0161ljavanje \u010dlanova porodice. Deca i njihovo detinjstvo u \u010de\u0161kim porodicama pro\u0161le su kroz dve istorijske faze. U prvoj, deca su bila usmerena ka porodici, a u drugoj je porodica usmerena ka deci. Roditeljstvo je imalo nagla\u0161eno patrijahalno usmerenje. Otac i majka imali su jasno razdvojene uloge. U \u010de\u0161koj porodici smatraju kao neophodnost postojanje autoriteta. Porodica je slika u malom \u201eautoritarne dr\u017eave\u201c, gde su nagla\u0161ene patrijahalne i religijske vrednost porodice. One su izra\u017eene, posebno na selu. Na kraju svog predavanja, doktorant Kubi\u010dek zaklju\u010duje da je \u010de\u0161ki identitet na prostoru Srbije proizvod tradicionalnih porodi\u010dnih vrednosti, posebno u seoskim porodicama. Na drugoj strani, u gradskim porodicama gradi se savremeni vrednosni sistem, gde je \u010de\u0161ki identitet \u010dinilac porodi\u010dnih vrednosti. Na toj osnovi odr\u017eava se i \u010de\u0161ki identitet, u kome je porodica vrednost po sebi, sa nagla\u0161enom ulogom prenosioca i \u010duvara (\u010de\u0161kog) morala i kulture. Autor: Prof. dr Jo\u017ee Siva\u010dek<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pagelayer_contact_templates":[],"_pagelayer_content":"","footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-57","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-strucno-edukativni-skup"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=57"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":58,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57\/revisions\/58"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=57"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=57"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=57"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}