{"id":49,"date":"2019-12-02T19:47:00","date_gmt":"2019-12-02T19:47:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hlas.one\/rs\/?p=49"},"modified":"2025-05-16T05:21:23","modified_gmt":"2025-05-16T05:21:23","slug":"istorijska-predstava-porodice-u-ceskim-kolonizovanim-naseljima-banata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hlas.one\/rs\/49\/2019\/","title":{"rendered":"Istorijska predstava porodice u \u010de\u0161kim kolonizovanim naseljima Banata"},"content":{"rendered":"\n<p>Stru\u010dno-edukativni skup \u201eBr\u00e1na nejen jazyku a literatu\u0159e otev\u0159en\u00e1\u201c, koji je odr\u017ean 2019. postaje tradicionalan i nau\u010dno zna\u010dajan za saznanja o \u010de\u0161koj zajednici u Republici Srbiji.<\/p>\n\n\n\n<p>Svojim predavanjem na temu \u201eIstorijska predstava porodice u \u010de\u0161kim kolonizovanim naseljima Banata\u201c, mgr. Lenka Jakoubkov\u00e1 Budilov\u00e1, Ph.D. razjasnilo je \u010de\u0161ku porodi\u010dnu organizaciju i porodi\u010dne vrednosti ovda\u0161njih \u010ceha. Ona je argumentovano ukazala da je kolonizacija na po\u010detku 19. veka u krajeve jugoisto\u010dne Evrope uzrokovala veliki broj zna\u010dajnih porodi\u010dnih i etni\u010dkih promene u \u010de\u0161koj zajednici. Osnovni razlog bio je prilago\u010eavanje novim uslovima \u017eivota. Razli\u010diti modaliteti \u010de\u0161ke porodi\u010dne organizacije gra\u010eeni su u planinskim \u010de\u0161kim selima u odnosu na \u010de\u0161ka sela u ravni\u010darskim predelima Banata. Zna\u010dajan uticaj na porodicu i porodi\u010dne odnose imalo je i blisko etni\u010dko okru\u017eenje drugih naroda i kultura. U \u010de\u0161kim porodicama bila je prisutna velika porodi\u010dna brojnost, ali i velika smrtnost dece. Poseban uticaj imali su nagla\u0161eni patrijahalni odnosi, sa pravilima autoritarnog gazdovanja, koji su preneti sa prostora starih \u010de\u0161kih zemalja. Doma\u0107instvo i brigu o roditeljima obi\u010dno je preuzimao najstariji, a u kasnijem periodu najmla\u010ei mu\u0161ki potomak. Naslednik je bio u obavezi da bra\u0107i i sestrama isplati odre\u010eenu nov\u010danu i materijalnu nadoknadu, ali se osnovni kapital doma\u0107instva nije delio. U kasnijem periodu, dolazi do odre\u010eenih promena u delu porodi\u010dnih odnosa. Zaklju\u010dak predavanja je da su na prostorima dana\u0161njeg Banata savremene \u010de\u0161ke porodice formirane u okviru dva osnovna modela.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvi je tzv. \u201esrednjeeropski\u201c model, gde je osnovna porodica u okviru \u0161ire rodbinske zajednice, sa nedeljivim doma\u0107instvom i kapitalom, kao i vanporodi\u010dnim obrazovanjem i vaspitanjem, te\u017ei\u0161no u \u010de\u0161kim i nema\u010dkim doma\u0107instvima. Drugi je \u201eisto\u010dnoevropski\u201c model u kome je prisutno rano stupanje u brak, visok natalitet, zadru\u017ena organizaija \u0161ire porodice, sa autoritetom najstarijeg mu\u0161kog \u010dlana, kao i podela osnovnog kapitala i imovine doma\u0107instva pri razdvajanju porodica.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor: Prof. dr Jo\u017ee Siva\u010dek<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stru\u010dno-edukativni skup \u201eBr\u00e1na nejen jazyku a literatu\u0159e otev\u0159en\u00e1\u201c, koji je odr\u017ean 2019. postaje tradicionalan i nau\u010dno zna\u010dajan za saznanja o \u010de\u0161koj zajednici u Republici Srbiji. Svojim predavanjem na temu \u201eIstorijska predstava porodice u \u010de\u0161kim kolonizovanim naseljima Banata\u201c, mgr. Lenka Jakoubkov\u00e1 Budilov\u00e1, Ph.D. razjasnilo je \u010de\u0161ku porodi\u010dnu organizaciju i porodi\u010dne vrednosti ovda\u0161njih \u010ceha. Ona je argumentovano ukazala da je kolonizacija na po\u010detku 19. veka u krajeve jugoisto\u010dne Evrope uzrokovala veliki broj zna\u010dajnih porodi\u010dnih i etni\u010dkih promene u \u010de\u0161koj zajednici. Osnovni razlog bio je prilago\u010eavanje novim uslovima \u017eivota. Razli\u010diti modaliteti \u010de\u0161ke porodi\u010dne organizacije gra\u010eeni su u planinskim \u010de\u0161kim selima u odnosu na \u010de\u0161ka sela u ravni\u010darskim predelima Banata. Zna\u010dajan uticaj na porodicu i porodi\u010dne odnose imalo je i blisko etni\u010dko okru\u017eenje drugih naroda i kultura. U \u010de\u0161kim porodicama bila je prisutna velika porodi\u010dna brojnost, ali i velika smrtnost dece. Poseban uticaj imali su nagla\u0161eni patrijahalni odnosi, sa pravilima autoritarnog gazdovanja, koji su preneti sa prostora starih \u010de\u0161kih zemalja. Doma\u0107instvo i brigu o roditeljima obi\u010dno je preuzimao najstariji, a u kasnijem periodu najmla\u010ei mu\u0161ki potomak. Naslednik je bio u obavezi da bra\u0107i i sestrama isplati odre\u010eenu nov\u010danu i materijalnu nadoknadu, ali se osnovni kapital doma\u0107instva nije delio. U kasnijem periodu, dolazi do odre\u010eenih promena u delu porodi\u010dnih odnosa. Zaklju\u010dak predavanja je da su na prostorima dana\u0161njeg Banata savremene \u010de\u0161ke porodice formirane u okviru dva osnovna modela. Prvi je tzv. \u201esrednjeeropski\u201c model, gde je osnovna porodica u okviru \u0161ire rodbinske zajednice, sa nedeljivim doma\u0107instvom i kapitalom, kao i vanporodi\u010dnim obrazovanjem i vaspitanjem, te\u017ei\u0161no u \u010de\u0161kim i nema\u010dkim doma\u0107instvima. Drugi je \u201eisto\u010dnoevropski\u201c model u kome je prisutno rano stupanje u brak, visok natalitet, zadru\u017ena organizaija \u0161ire porodice, sa autoritetom najstarijeg mu\u0161kog \u010dlana, kao i podela osnovnog kapitala i imovine doma\u0107instva pri razdvajanju porodica. Autor: Prof. dr Jo\u017ee Siva\u010dek<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pagelayer_contact_templates":[],"_pagelayer_content":"","footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-49","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-strucno-edukativni-skup"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49\/revisions\/50"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}