{"id":45,"date":"2019-12-14T19:44:00","date_gmt":"2019-12-14T19:44:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hlas.one\/rs\/?p=45"},"modified":"2025-05-16T05:20:28","modified_gmt":"2025-05-16T05:20:28","slug":"ceska-rodina-v-srbsku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hlas.one\/rs\/45\/2019\/","title":{"rendered":"\u010cesk\u00e1 rodina v Srbsku"},"content":{"rendered":"\n<p>Na stru\u010dno-edukativnom skupu, predava\u010di su tako\u010ee bili prof. dr Jaromir Linda i mgr. Pavel Cihlar. Profesor Linda je prezentovao sadr\u017eaj \u201c\u010cesk\u00e1 rodina v Srbsku?\u201c. <\/p>\n\n\n\n<p>Tema je naslovljena sa znakom pitanja, \u0161to ukazuje na rezervisanost predava\u010da kada govori o \u010de\u0161koj porodici i elementima porodi\u010dnog identiteta. Profesor Linda poseban problem vidi u odumiranju \u010de\u0161kog jezika, \u010demu doprinosi zna\u010dajna distanca prema jeziku pripadnika \u010de\u0161ke nacionalne manjine u Srbiji. Predava\u010d nagla\u0161ava da se gubi celovitos pismenosti, jer izostaje pisanje i pisani radovi. Poseban problem je pristup knji\u017eevnom jezi\u010dkom stvarala\u0161tvu, koga uop\u0161te nema. Rezultat takvog pristupa je \u201evizuelizacija \u010de\u0161kih kulturnih tradicija, formalizacija jezi\u010dkih kompetencija i odustajanje od jezi\u010dkog pisanog i govornog kulturnog stvarala\u0161tva\u201c. Na taj na\u010din i identitet \u010de\u0161ke porodice postaje formalan, \u0161to govori da ona su\u0161tinski odumire. Navedene stavova profesora Linde, potvrdio je mgr. Pavel Cihlar, govore\u0107i na temu \u201e\u010cesi u Bosni i Hercegovini\u201c. Ukupan broj pripadnika \u010de\u0161ke nacionalne manjine, po poslednjem popisu na tim prostorima, sveden je na svega 218 osoba. Njegova procena je da se u Bosni i Hercegovini samo desetak porodica uslovno mogu nazvati \u010de\u0161ke, jer je \u010de\u0161ki jezik u njima potisnut i skoro zaboravljen. Lektor Cihlar je ukazao i na poseban problem celine \u010de\u0161kog entiteta. Problem se ispoljava u \u010dinjenici da se grupacija \u010ceha u Bosni i Hercegovini, nikada nije izgradila u jedinstvenu i celovitu manjinsku zajednicu. Zaklju\u010dak izlaganja profesora Linde i lektora Cihlara jeste da dolazi do intenzivnog osipanja \u010de\u0161kih zajednica i do velikih asimilacionih procesa. Oba predava\u010da zavr\u0161ila su izlaganje otvorenim pitanjem, za\u0161to je to tako? Zaklju\u010duju\u0107i stru\u010dno-edukativni skupa, prof. dr Jo\u017eeSiva\u010dek najavio je okvirnu temu za 2020. godinu. Udru\u017eenje \u010cesi Srbije planira da okupi predstavnike \u010de\u0161kih manjinskih zajednica svih zemalja regiona. Tema okupljanja bila bi \u201e\u010cesi na prostoru jugoisto\u010dne Evrope u 21. stole\u0107u\u201e.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor: Prof. dr Jo\u017ee Siva\u010dek<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na stru\u010dno-edukativnom skupu, predava\u010di su tako\u010ee bili prof. dr Jaromir Linda i mgr. Pavel Cihlar. Profesor Linda je prezentovao sadr\u017eaj \u201c\u010cesk\u00e1 rodina v Srbsku?\u201c. Tema je naslovljena sa znakom pitanja, \u0161to ukazuje na rezervisanost predava\u010da kada govori o \u010de\u0161koj porodici i elementima porodi\u010dnog identiteta. Profesor Linda poseban problem vidi u odumiranju \u010de\u0161kog jezika, \u010demu doprinosi zna\u010dajna distanca prema jeziku pripadnika \u010de\u0161ke nacionalne manjine u Srbiji. Predava\u010d nagla\u0161ava da se gubi celovitos pismenosti, jer izostaje pisanje i pisani radovi. Poseban problem je pristup knji\u017eevnom jezi\u010dkom stvarala\u0161tvu, koga uop\u0161te nema. Rezultat takvog pristupa je \u201evizuelizacija \u010de\u0161kih kulturnih tradicija, formalizacija jezi\u010dkih kompetencija i odustajanje od jezi\u010dkog pisanog i govornog kulturnog stvarala\u0161tva\u201c. Na taj na\u010din i identitet \u010de\u0161ke porodice postaje formalan, \u0161to govori da ona su\u0161tinski odumire. Navedene stavova profesora Linde, potvrdio je mgr. Pavel Cihlar, govore\u0107i na temu \u201e\u010cesi u Bosni i Hercegovini\u201c. Ukupan broj pripadnika \u010de\u0161ke nacionalne manjine, po poslednjem popisu na tim prostorima, sveden je na svega 218 osoba. Njegova procena je da se u Bosni i Hercegovini samo desetak porodica uslovno mogu nazvati \u010de\u0161ke, jer je \u010de\u0161ki jezik u njima potisnut i skoro zaboravljen. Lektor Cihlar je ukazao i na poseban problem celine \u010de\u0161kog entiteta. Problem se ispoljava u \u010dinjenici da se grupacija \u010ceha u Bosni i Hercegovini, nikada nije izgradila u jedinstvenu i celovitu manjinsku zajednicu. Zaklju\u010dak izlaganja profesora Linde i lektora Cihlara jeste da dolazi do intenzivnog osipanja \u010de\u0161kih zajednica i do velikih asimilacionih procesa. Oba predava\u010da zavr\u0161ila su izlaganje otvorenim pitanjem, za\u0161to je to tako? Zaklju\u010duju\u0107i stru\u010dno-edukativni skupa, prof. dr Jo\u017eeSiva\u010dek najavio je okvirnu temu za 2020. godinu. Udru\u017eenje \u010cesi Srbije planira da okupi predstavnike \u010de\u0161kih manjinskih zajednica svih zemalja regiona. Tema okupljanja bila bi \u201e\u010cesi na prostoru jugoisto\u010dne Evrope u 21. stole\u0107u\u201e. Autor: Prof. dr Jo\u017ee Siva\u010dek<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pagelayer_contact_templates":[],"_pagelayer_content":"","footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-45","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-strucno-edukativni-skup"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45\/revisions\/46"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}