{"id":119,"date":"2022-09-19T09:56:00","date_gmt":"2022-09-19T09:56:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hlas.one\/rs\/?p=119"},"modified":"2025-05-16T09:57:02","modified_gmt":"2025-05-16T09:57:02","slug":"kako-je-slavibor-postao-sava-hilandarac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hlas.one\/rs\/119\/2022\/","title":{"rendered":"Kako je Slavibor postao Sava Hilandarac"},"content":{"rendered":"\n<p>Jedan od onih \u010ceha koji su u srpskoj kulturnoj istoriji ostavili neizbrisiv trag jeste jedna veoma \u017eivopisna li\u010dnost Sava Hilandarac, \u010dije je svetovno ime bilo Slavibor Kri\u0161tof Jonatan Jeremija Brojer. Ro\u0111en je 1837. godine u imu\u0107noj \u010de\u0161koj preduzetni\u010dkoj porodici u gradu Kutna Hora u oblasti Bohemija. Putuju\u0107i Evropom, kao veoma obrazovan \u010dovek koji je govorio nekoliko jezika stigao je i do Leskovca. Ovaj grad je bio prekretnica u Slaviborovom \u017eivotu. U tom \u017eivopisnom gradu upoznao je sve tamo\u0161nje uglednije ljude, nau\u010dio srpski jezik i putem literature prvi put se susreo sa manastirom Hilandarom.<\/p>\n\n\n\n<p>Od ni\u0161kog arhimandrita Vasilija dobio je prve informacije o pravoslavnoj veri o kojoj je mnogo saznao razgovaraju\u0107i sa ljudima na ovom prostoru.<\/p>\n\n\n\n<p>Sava u gradu Leskovcu dobija prve informacije o Svetoj Gori. Tada i prelazi u pravoslavnu veru. Zamona\u0161io se 1883. godine. Sam je izradio name\u0161taj za svoju keliju koji je ostavio veliki utisak na druge, pa je nekoliko godina u manastiru obavljao stolarski zanat. Njegove rukotvorine i danas krase manastirske riznice. Sava Hilandarac, sredio je i biblioteku u Hilandaru, u kojoj je prona\u0161ao zna\u010dajan srpski rukopis \u201eMiroslavljevo jevan\u0111elje\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog ovog \u010dina dobio je Orden svetog Save od kralja Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a 1896. godine. Tom prilikom je manastir kralju poklonio ovaj dragoceni istorijski dokumenat.<\/p>\n\n\n\n<p>Sava Hilandarac napisao je: \u201eIstoriju manastira Hilandar\u201c, \u201eTipkarnicu svetog Save u Kareju\u201c, Objavio katalog manastirske biblioteke, i nekoliko tekstova u nema\u010dkim i \u010de\u0161kim \u010dasopisima.<\/p>\n\n\n\n<p>Narodna biblioteka Srbije objavila je njegovo delo o manastiru Hilandar, 1997. godine pod nazivom Istorija manastira Hilandara: uspomena na sedamstogodi\u0161njicu osnivanja. Ovo delo govori o najzna\u010dajnijim doga\u0111ajima i li\u010dnostima od nastanka ove srpske lavre, pa do kraja XIX veka Sava Hilandarac bavio se i sakupljanjem lekovitog bilja. U njegovoj zbici na\u0161lo se preko 1200 najrazli\u010ditijih primeraka biljaka koje je poklonio Velikoj \u0161koli u Beogradu. Neki od njih se danas nalaze u Botani\u010dkoj ba\u0161ti Jevremovac.<\/p>\n\n\n\n<p>Sava Hilandarac upokojio se u manastiru Hilandar 1912. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Autorka: Elizabeta Nikoli\u0107 \u2013 Vojinovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jedan od onih \u010ceha koji su u srpskoj kulturnoj istoriji ostavili neizbrisiv trag jeste jedna veoma \u017eivopisna li\u010dnost Sava Hilandarac, \u010dije je svetovno ime bilo Slavibor Kri\u0161tof Jonatan Jeremija Brojer. Ro\u0111en je 1837. godine u imu\u0107noj \u010de\u0161koj preduzetni\u010dkoj porodici u gradu Kutna Hora u oblasti Bohemija. Putuju\u0107i Evropom, kao veoma obrazovan \u010dovek koji je govorio nekoliko jezika stigao je i do Leskovca. Ovaj grad je bio prekretnica u Slaviborovom \u017eivotu. U tom \u017eivopisnom gradu upoznao je sve tamo\u0161nje uglednije ljude, nau\u010dio srpski jezik i putem literature prvi put se susreo sa manastirom Hilandarom. Od ni\u0161kog arhimandrita Vasilija dobio je prve informacije o pravoslavnoj veri o kojoj je mnogo saznao razgovaraju\u0107i sa ljudima na ovom prostoru. Sava u gradu Leskovcu dobija prve informacije o Svetoj Gori. Tada i prelazi u pravoslavnu veru. Zamona\u0161io se 1883. godine. Sam je izradio name\u0161taj za svoju keliju koji je ostavio veliki utisak na druge, pa je nekoliko godina u manastiru obavljao stolarski zanat. Njegove rukotvorine i danas krase manastirske riznice. Sava Hilandarac, sredio je i biblioteku u Hilandaru, u kojoj je prona\u0161ao zna\u010dajan srpski rukopis \u201eMiroslavljevo jevan\u0111elje\u201c. Zbog ovog \u010dina dobio je Orden svetog Save od kralja Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a 1896. godine. Tom prilikom je manastir kralju poklonio ovaj dragoceni istorijski dokumenat. Sava Hilandarac napisao je: \u201eIstoriju manastira Hilandar\u201c, \u201eTipkarnicu svetog Save u Kareju\u201c, Objavio katalog manastirske biblioteke, i nekoliko tekstova u nema\u010dkim i \u010de\u0161kim \u010dasopisima. Narodna biblioteka Srbije objavila je njegovo delo o manastiru Hilandar, 1997. godine pod nazivom Istorija manastira Hilandara: uspomena na sedamstogodi\u0161njicu osnivanja. Ovo delo govori o najzna\u010dajnijim doga\u0111ajima i li\u010dnostima od nastanka ove srpske lavre, pa do kraja XIX veka Sava Hilandarac bavio se i sakupljanjem lekovitog bilja. U njegovoj zbici na\u0161lo se preko 1200 najrazli\u010ditijih primeraka biljaka koje je poklonio Velikoj \u0161koli u Beogradu. Neki od njih se danas nalaze u Botani\u010dkoj ba\u0161ti Jevremovac. Sava Hilandarac upokojio se u manastiru Hilandar 1912. godine. Autorka: Elizabeta Nikoli\u0107 \u2013 Vojinovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pagelayer_contact_templates":[],"_pagelayer_content":"","footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-119","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/119","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=119"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/119\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":120,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/119\/revisions\/120"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=119"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=119"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hlas.one\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=119"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}