Jedan od onih Čeha koji su u srpskoj kulturnoj istoriji ostavili neizbrisiv trag jeste jedna veoma živopisna ličnost Sava Hilandarac, čije je svetovno ime bilo Slavibor Krištof Jonatan Jeremija Brojer. Rođen je 1837. godine u imućnoj češkoj preduzetničkoj porodici u gradu Kutna Hora u oblasti Bohemija. Putujući Evropom, kao veoma obrazovan čovek koji je govorio nekoliko jezika stigao je i do Leskovca. Ovaj grad je bio prekretnica u Slaviborovom životu. U tom živopisnom gradu upoznao je sve tamošnje uglednije ljude, naučio srpski jezik i putem literature prvi put se susreo sa manastirom Hilandarom.
Od niškog arhimandrita Vasilija dobio je prve informacije o pravoslavnoj veri o kojoj je mnogo saznao razgovarajući sa ljudima na ovom prostoru.
Sava u gradu Leskovcu dobija prve informacije o Svetoj Gori. Tada i prelazi u pravoslavnu veru. Zamonašio se 1883. godine. Sam je izradio nameštaj za svoju keliju koji je ostavio veliki utisak na druge, pa je nekoliko godina u manastiru obavljao stolarski zanat. Njegove rukotvorine i danas krase manastirske riznice. Sava Hilandarac, sredio je i biblioteku u Hilandaru, u kojoj je pronašao značajan srpski rukopis „Miroslavljevo jevanđelje“.
Zbog ovog čina dobio je Orden svetog Save od kralja Aleksandra Karađorđevića 1896. godine. Tom prilikom je manastir kralju poklonio ovaj dragoceni istorijski dokumenat.
Sava Hilandarac napisao je: „Istoriju manastira Hilandar“, „Tipkarnicu svetog Save u Kareju“, Objavio katalog manastirske biblioteke, i nekoliko tekstova u nemačkim i češkim časopisima.
Narodna biblioteka Srbije objavila je njegovo delo o manastiru Hilandar, 1997. godine pod nazivom Istorija manastira Hilandara: uspomena na sedamstogodišnjicu osnivanja. Ovo delo govori o najznačajnijim događajima i ličnostima od nastanka ove srpske lavre, pa do kraja XIX veka Sava Hilandarac bavio se i sakupljanjem lekovitog bilja. U njegovoj zbici našlo se preko 1200 najrazličitijih primeraka biljaka koje je poklonio Velikoj školi u Beogradu. Neki od njih se danas nalaze u Botaničkoj bašti Jevremovac.
Sava Hilandarac upokojio se u manastiru Hilandar 1912. godine.
Autorka: Elizabeta Nikolić – Vojinović